Katun Kaludarske kape NE 365

BERANE: Čarobne šume Kaludarske

Selo Kaludra (11km, 885m) je jedna od omiljenih destinacija beranskih biciklista. Karakteristike ove rute su asfaltni put, umjerena kilometraža u oba smjera (22km) i uspon koji svako sa iole kondicije može da savlada. Kada se prođe prigradsko naselje Luge i selo Donja Ržanica vozi se kroz prelijepu usku dolinu Kaludarske rijeke koja se na momente obrazuje u klisuru.

Biciklistu čitavom dionicom prati žubor vode, a naročito je ovuda lijepo proći u proljeće kada se budi priroda a nabujali potoci što hrle sa planina toliko podignu vodostaj rijeke da žubor postaje jaki huk koji se širi na sve strane ovim inače tihim i slaboprometnim krajem. Najatraktivnije tačke na ovoj dionici su svakako Oštri krš (5.7km), Djevojački krš (6.7km), manastir Svetog Luke (9km), i naravno samo selo Kaludra koje je još uvijek prepuno lijepih autohtonih kuća svojstvenih ovom regionu.  Kada se nema čitav dan na raspolaganju za duge vožnje, ili je vrijeme nestabilno, ova kratka dionica do Kaludre i nazad je mnogim biciklistima glavni favorit.

Ka visinama

Međutim, prava atrakcija u stvari počinje tek od sela Kaludra, kada nestane asfalta i krene se dalje uzvodno Kaludarskom rijekom a onda makadamskim putevima prema nekoj od visinskih tačaka: Cmiljevici i Džakovici, Ćafi Murgaš i Hajli, Kaludarskim kapama i Mokroj. Proći ovim stazama, kroz još uvijek netaknute i divlje kaludarske i rožajske predjele, je doživljaj koji se dugo pamti.

Na 15.7km (1040m), kada se prođe jedan drveni most, oštrim skretanjem udesno otpočinje uspon do katuna Kaludarske kape. Karakteristike ovog poteza su čista divljina, prilično loš put, i mnogo jak uspon. Dužina dionice je 6.7km, visinska razlika koju treba savladati je 700m, prosječan nagib je 12% a maksimalni nagib dostiže čak 24%. Za spremne brdske bicikliste ovo je uobičajeni izazov, dok će za početnike ovo biti epski podvig.

Nakon dosta prolivenog znoja, ali i nezaboravnog uživanja u opčinjavajućim kaludarskim šumama i sjajnim vidicima, ući će se u lijepi, autentični crnogorski katun Kaludarske kape (22km, 1740m).  U prvi mah katun može izgledati pusto, međutim, u razgovoru sa stočarima koji će vas ljubazno pozvati na kafu saznaćete da je po broju stočnog fonda ovaj katun jedan od većih u čitavom regionu.  Stigla je i solarna energija kroz projekat Ministarstva poljoprivrede, tako da ćete na mnogim krovovima primijetiti solarne panele.

Izdizanje na katune je vjekovna tradicija crnogorskih stočara. Gdje god ima bogatih pašnjaka, tu su i katuni. Lijepo je vidjeti da neko ipak razmišlja o kakvom-takvom poboljšanju uslova života za one koji se još uvijek bave ovom djelatnošću. Na žalost, u poslednjih nekoliko decenija sve je manje ljudi u selima uopšte, a samim tim još ih je manje u katunima. Katuni su možda jedina mjesta u Crnoj Gori gdje se još uvijek jasno može osjetiti dah naše stare tradicije, kako u načinu gradnje, tako i u stilu života i jelima koja se ovdje jedu. Sve prisutniji strani avanturisti koji dolaze na naše planine to dobro prepoznaju, i uz fenomenalnu prirodu katunski način života na njih ostavlja najpozitivniji utisak.

Jezerce

U središtu Kaludarskih kapa nalazi se i malo jezerce, veličine 65m x 48m, koje nikada ne presušuje, a nekada davno je bilo bistro kao suza i djeca su se znala kupati u njemu.

Danas se u njemu nataložilo dosta mulja i ima dosta trave koji mu svake godine kradu po koji santimetar od dubine i veličine. Pored toga što je veliko napajalište za stoku, ovo jezerce predstavlja i bitno vlažno stanište oko koga i u čijoj široj okolini obitava značajan broj životinjskih vrsta. Kažu da je tu viđan planinski mrmoljak, zatim grčka žaba koje ima oko hladnih potoka u okolini. Od gmizavaca mogu se sresti bjelouška i smuk, a u širem pojasu oko katuna i otrovnice šarka i poskok.

Što se tiče krupnih zvijeri, ove šume i planine su poznate kao veliko stanište mrkog medvjeda i sivog vuka. Nekada je ove planine naseljavao i balkanski ris, ali smatra se da je odavno istrijebljen i ne pamti se kada je poslednji put viđen na ovim prostorima.

Varijante povratka

Za povratak postoji nekoliko opcija. Od katuna postoji drugi makadam koji preko Ravnih omara, Suvovare i Pecanovicevodi u Kaludru, a atraktivan povratak  je i sa kontra strane preko živopisnih šekularskih sela. Ako se ima vremena i kondicije može se nastaviti još dalje, preko Mokre i Velike do Murina pa magistralom nazad za Berane. U svakom slučaju, koja god opcija da se odabere, zagarantovan je dobar pogled, priroda koja oduzima dah, sela i mještani kojima će biti drago da vas vide.

Dio ove trase se preklapa sa Vrhunskom biciklističkom stazom 3 – Čarobni istok, koja povezuje Bjelasicu, Komove, Prokletije i Hajlu, i koja u svojih 300 kilometara pruža nezaboravne pejzaže i potpuno različitu prirodu. Opcija za planinski biciklizam u ovom kraju ima mnogo. I trebalo bi još mnogo više i kvalitetnije raditi kako bi se cijela ova oblast ipresijecala stazama, upotpunila propratnom ponudom i jakom promocijom kako bi ovaj atraktivni pogranični region Crne Gore postao značajna destinacija na mapi Evrope kada je u pitanju rekreativni i turistički vid planinskog biciklizama.

Magazin JUTRO
Tekst i fotografije – Jovan Nikolić

WWW.PEDALAJ.ME

Posted in Ljetnji turizam and tagged , .

Leave a Reply